AKTUELNA PITANJA U REGULACIJI SEKTORA ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA
(IX Međunarodna konferencija regulatornih tijela u sektoru elektronskih komunikacija)

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore, već devetu godinu za redom, organizuje Međunarodnu konferenciju „Regulatorna djelatnost u sektoru elektronskih komunikacija“. I ove godine, ova Konferencija je, kao specijalni program, održana u okviru INFOFEST-a, 3. i 4. oktobra.

Sagledavanjem globalnih trendova u regulaciji sektora elektonskih komunikacija Organizator je donio odluku da tema ovogodišnje konferencije bude „Aktuelna pitanja u regulaciji sektora elektronskih komunikacija“.

Konferencija je pružila mogućnost učesnicima da se upoznaju sa situacijom na tržištu elektronskih komunikacija u pojedinim zemljama i da razmjene iskustava o izazovima u regulaciji elektronskih komunikacija.

Podsjetimo na teme dosadašnjih osam osam konferencija: „Iskustva u regulatornoj djelatnosti u sektoru telekomunikacija“, „Metode realizacije univerzalnog servisa“, „Regulatorna djelatnost u tarifiranju telekomunikacionih servisa”, „Ključni regulatorni izazovi za liberalizaciju tržišta telekomunikacija u Jugoistočnoj Evropi“, „Neophodni elementi za uvođenje konkurencije u telekomunikacijama“, „Regulacija i liberalizovano tržište“, „Dostignuti stepen regulacije i analize tržišta elektronskih komunikacija“ i „Analize relevantnih tržišta kao uslov za nametanje regulatornih obaveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom na relevantnim tržištima“.

Tema ovogodišnje Konferencije je odabrana tako da obuhvati aktuelne izazove regulacije sektora elektronskih komunikacija. Kao i prethodnih godina, Agencija je i ovog puta, na osnovu neposrednog kontakta sa potencijalnim učesnicima, uočila da ovogodišnju konferenciju treba posvetiti pitanjima koja su u fokusu pažnje regulacije sektora u skoro svim zemljama, a naročito u državama koje pripadaju regionu Jugoistočne Evrope.

U prvom redu to su pitanja vezana za poziciju regulatornog organa u procesu regulacije sektora, kao i za novi EU regulatorni okvir. Konferencija se bavila i pravima korisnika i zaštitom privatnosti, pitanjem prenosivosti brojeva, troškovnim i odvojenim računovodstvom, U fokusu su bili i „re-farming“ radio-frekvencijskog spektra, kao i druge teme.

INFORMACIONO DRUŠTVO KAO FAKTOR PRIDRUŽIVANJA EVROPSKOJ UNIJI
(INFOFEST – parlament)

U formi otvorene diskusije, nakon uvodnih izlaganja, ovogodišnji INFOFEST-parlament se bavio pitanjem u kojoj mjeri dostignuti nivo informacionog društva jedne države utiče na ubrzanje njenog puta ka evropskim integracijama.

U Uvodnom dijelu, imali smo prilike da čujemo iskustva zemalja koje su već postale članovi Evropske Unije (Slovenija i Bugarska), kao i reprezente informacionog društva Hrvatske koja je uspješno zavrtila pregovore o ulasku, nakon višegodišnjeg kandidatskog statusa.

Naravno, i predstavnici ostalih država regiona imali su šta da kažu na ovu temu. Naime, globalna kriza je zaista temeljno potresla ICT sektor i promijenila državne prioritete kada je riječ o daljem razvoju. To je dodatno potisnulo važnost razvoja informacionog društva, a to nikako ne može biti ohrabrenje na putu evropskih integracija.

Evropska Unija obuhvatno tretira sve aspekte društvenog razvoja u zemljama koje još nisu ušle na evropska vrata. U setu važnih pitanja koja će EU sve intenzivnije postavljati, razvoj informacionog društva će, svakako, imati mnogo veću težinu, u odnosu na pažnju koju države pretendenti sada pridaju toj problematici. Zato je važno da se u svim prilikama, a INFOFEST-parlament je jedna od njih, osvjetli i ovaj aspekt društvene problematike.

Za Infofest parlament je zadužen Stručni odbor Festivala, u čije ime je medijator ovog programa bio dr.Đorđe Savić.

ELEKTRONSKO POSLOVANJE – NOVA ŠANSA ZA POŠTU
(Menadžment savjetovanje poštanskih uprava regiona)

Deregulacija tržišta je, posebno u državama regiona, u kratkom periodu „bacila“ poštanske sisteme u surovu tržišnu borbu, bez prethodno pripremljenih mehanizama za njihov opstanak u novom ambijentu. S druge strane, moderne tehnologije su omogućile i nove modele komuniciranja, surovo umanjujući prihode pošte od tradicionalnih usluga. Najzad, države su, bez pretjerane „solidarnosti“, posmatrale probleme sa kojima su se suočavali poštanski sistemi, zanemarujući da poštanski saobraćaj ima infrastrukturni značaj za državu i da se ne može, tek tako, prepustiti sam sebi.

U takvim okolnostima, poštanske uprave su, htjele ili ne, bile prinuđene da optimizuju svoje poslovanje (prvenstveno racionalizujući troškova) i da pronađu nove izvore prihoda. Takvi izvori mogli su se pronaći samo kroz povećanje obima postojećih usluga i kroz osmišljavanje i uvođenje novih servisa.

I upravo kada je riječ o novim servisima, pokazalo se da savremene tehnologije nisau samo“neprijatelj“ tradicionalnih poštanskih prihoda, nego i šansa za novi razvoj u tržišnim okolnostima. Već dosta davno su, u poštanske sisteme, na svim punktovima, informacione tehnologije postale nezaobilazan faktor. U novije vrijeme, savremeni tehnološki razvoj, prvenstveno u zoni elektronskog poslovanja, otvara vrata pošti za nove poslovne ideje i za kreiranje novih usluga koje će korisnik prihvatiti i platiti.

Zbog svega toga, tema prvog Menadžment savjetovanja poštanskih uprava regiona je „Elektronsko poslovanje – nova šansa pošte“. U Uvodnom dijelu, govorili su „top“ menadžeri gotovo svih poštanskih uprava sa ovih prostora, stavljajući u fokus svoje viđenje uloge ICT u razvoju pošte. Savjetovanje je obuhvatilo i predstavljanje pojedinačnih razvojnih projekta poštanskih uprava, u informatičkom domenu. Priliku da prezentiraju svoju ponudu dobile sui ICT kompanije koje imaju reference u sektoru poštanskog poslovanja, a koje su predložile same poštanske uprave.

Ovakva vrsta koncentrisane ekspertske komunikacije treba da uzajamno distribuira pozitivna iskustva i dobru praksu, da bi se, bar na regionalnom nivou, postigli neki sinergijski efekti, unutar poštanske djelatnosti.

Nosilac ovog programa i inicjator ideje da se, upravo na INFOFEST-u, održi prvo Menadžment savjetovanje poštanskih uprava regiona je Pošta Crne Gore.

INSTRUMENTI EU ZA PREDPRISTUPNE (IPA) FONDOVE CEE –JEDINSTVENA MOGUĆNOST (seminar)

Evropska komisija je, kao dio novog okvira za pružanje pomoći državama u budžetskom periodu 2007-13. uspostavila “Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA” (Instrument for Pre-Accession Assistance). Cilj IPA instrumentarija je da se, korišćenjem ovih finansijskih sredstava, ostvare maksimalni rezultati. IPA sredstva su nepovratna i namjenski usmjerena sprovođenju reformskih politika i razvojnim projektima, što doprinosi približavanju Eropskoj Uniji zemalja pretendenata za članstvo.

IPA objedinjuje dosadašnje pretpristupne instrumente PHARE, SAPARD, ISPA, CARDS

Kako je najviše novca iz IPA fondova namjenjeno za oblast inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja, ova finansijska sredstva su generator ulaganja u IT sektor SEE regiona.

Finansiranje koje je, kao instrument predpristupnih programa, EU planirala za period 2007-12. u vrijednosti od 9 mlrd eura, će isteći 2013. godine. Odgađanje u tenderskim procedurama EU, kao i ostatak raspoloživih finansijskih sredstava u fondovima, predstavlja veliki potencijal za kompanije koje posluju u ICT sektoru.

Ekonomska kriza je dramatično uticala na ulaganja država u ICT sektor. Javni sektor je apsolutno trom, ponekad indirektan i nedovoljno transparentan. Zbog toga se mora pažljivo upravljati komplikovanim procedurama i pristupom donosiocima odluka.

Kakav je proces raspodjele fondova? Gdje idu sredstva i koji su prioriteti? Kako se “startuje” projekat i tender? Kako se alocira novac? Kako se konkuriše za evropske projekte? Kada i kako se uključiti u ovaj proces? Kako raditi sa Briselom? Ovo su bile teme naslovnog seminara na ovogodišnjem INFOFEST-u.

Predavač je bio Ludo De Bock, Senior Director EU & NATO u Microsoft korporaciji. Microsoft ima bogato iskustvo u ovoj oblasti, pa je, unutar korporacije, formirao namjenske organizacione cjeline (poput “Global Strategic Accounts”) koje pomažu Microsoft-partnerima u konektovanju sa projektima koji se finansiraju iz IPA sredstava.

PRIMJENA ICT U ORGANIMA DRŽAVNE I JAVNE UPRAVE (savjetovanje)

Kada se govori o informatičkom razvoju, najčeša asocijacija su firme iz ICT sektora, počev od velikih svjetskih tehnoloških lidera, do sistem integratora i isporučilaca softverskih rješenja. Dakle, nedovoljno se „priznaje“ razvojni značaj onih institucija koje smo, do nedavno, paušalno zvali „korisnicima“. Čak i kada bismo zanemarili značaj definicije „korisničkih“ potreba za bazni ICT razvoj, moramo uzeti u obzir da tek u realnom („korisničkom“) okruženju, svaki razvojni rezultat može dobiti pravi upotrebni sertifikat.

S druge strane, očigledno je da, ma koliko se „korisnik“ oslanjao na spoljne informatičke usluge, on interno mora imati dovoljno informatičkog kapaciteta da bi mogao računati na uspješnu primjenu ICT alata, relativnu autonomiju u eksploataciji I na razvojnu perspektivu.

Najzad, u kategoriji „korisnika“ državna i javna uprava je, u očima ICT sektora, kao investitor, uvijek imala poseban status – i zbog važnosti posla koji pokriva, I zbog investicionog potencijala, i zbog prirodne (možda još nedovoljno shvaćene) potrebe da državna i javna uprava treba da budu servis građana.

Zbog svega toga, važno je pratiti trendove primjene ICT u organima državne i javne uprave, ne samo kroz planove i strategije, već prvenstveno kroz pragmatične rezultate. Upravo o takvim rezultatima, u okviru naslovnog INFOFEST programa, na ovogodišnjem Festivalu smo čuli predstavnike crnogorskih institucija – Uprave za kadrove, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Hidrometeorološkog zavoda, Ministarstva nauke, Uprave za javne nabavke I Uprave za nekretnine.

Ovaj program je osmislilo Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije Crne gore, koje je resorno nadležni organ Crne gore za predmetnu problematiku.